Što trebate znati o pravim ulozima energetske krize

Europa se jedva počela oporavljati od posljednjeg energetskog šoka i naglog porasta inflacije, izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, kad su se pojavili Donald Trump, Benjamin Netanyahu i njihov rat protiv Irana, piše Politico.

Analitičari predviđaju da će, ako Hormuški tjesnac, vitalna globalna trgovinska arterija, ostane efektivno zatvoren za brodarstvo još samo tjedan ili dva, globalni šok cijena energije mutirati u nestašicu goriva, gnojiva i industrijskih sirovina, počevši od Azije i šireći se na Europu, dok će cijene hrane porasti.

Trump, blokirajući Iran i njegov izvoz, aktivno doprinosi sužavanju opskrbe koje prijeti stvarnoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj boli za europske vlade, u vrijeme kada su njihovi birači već izuzetno nezadovoljni troškovima života.

Troškovi uvoza fosilnih goriva u Europsku uniju porasli su za više od 22 milijarde eura u samo 44 dana sukoba, rekla je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Hormuški tjesnac je u biti zatvoren i građani odmah osjećaju utjecaj", dodala je. "Na benzinskoj postaji, u supermarketu i na kućnim računima. Ono što vidimo na Bliskom istoku nije neka daleka kriza. Ali u svijetu u kojem je sve povezano, učinci su izravni - i neposredni", dodala je.

Šteta koja dolazi

Unatoč tih 44 dana viših cijena, puni ekonomski utjecaj rata uskoro će postati mnogo gori. Naftni tereti koji su napustili Perzijski zaljev prije početka sukoba sada su uglavnom stigli na svoja odredišta. Tržište je, prema riječima utjecajnog ministra industrije Ujedinjenih Arapskih Emirata Sultana al Jabera u četvrtak, bilo na "kritičnom raskrižju". Brzo i bezuvjetno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca bilo je potrebno radi "globalne ekonomske stabilnosti", rekao je.

Umjesto toga, pregovori između SAD-a i Irana su propali, a Trump je najavio blokadu Irana koja se preklapa s iranskom blokadom tjesnaca. Sve to bez jasnog rješenja na vidiku.

U Europi to znači nastavak viših cijena na benzinskim crpkama dok sirova nafta ponovno raste iznad 100 dolara po barelu. Mnoge europske zemlje također su uvelike ovisne o plinu za kućanstva i industriju, s predviđanjima visokih troškova za dolazak zimske sezone grijanja.

"Šteta na financijama kućanstava ove godine je u velikoj mjeri već učinjena", rekao je James Smith, glavni ekonomist u Resolution Foundation, koja je napravila procjenu.

Bolni troškovi

Bolni troškovi uskoro bi mogli biti popraćeni stvarnim nestašicama. Zračne luke su prošli tjedan upozorile da će, ako tjesnac ostane zatvoren još tri tjedna, "sistemska nestašica mlaznog goriva postati stvarnost za EU".

A Europa će se suočiti s "pooštravanjem ograničenja" drugdje do kraja travnja, napisao je Robert Pape, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu, jer uvoznici u Aziji, najteže pogođenoj regiji, koja uvozi najviše nafte i plina s Bliskog istoka, "agresivno konkuriraju za alternativnu opskrbu". Europski uvoznici, rekao je Pape, tada će se "suočiti i s višim cijenama i smanjenom dostupnošću".

Predvidio je da bi energetski intenzivne industrije poput kemikalija, metala i proizvodnje mogle početi smanjivati ​​proizvodnju.

Tu je i utjecaj na cijene hrane, na koje utječu rastući troškovi i smanjena opskrba gnojivima. To je još jedna žrtva zatvaranja tjesnaca.

Neki promatrači tržišta nafte boje se najgoreg. Rory Johnston, analitičar istraživačke službe Commodity Context, prošli je mjesec predvidio da će se dugotrajno zatvaranje tjesnaca manifestirati kao "mučno visoke cijene" na Zapadu i u azijskim zemljama s visokim prihodima. Siromašnije zemlje, rekao je, trebale bi se pripremiti za "akutnu fizičku nestašicu goriva".

Takve krize imaju nepredvidivu političku dinamiku.

U Irskoj, državi članici EU s jednim od najviših BDP-a po glavi stanovnika na svijetu, vlada je tijekom vikenda bila prisiljena najaviti smanjenje poreza na gorivo za 500 milijuna eura kako bi platila prosvjednike koji su blokirali ključne luke i ceste, ljuti zbog rastućih troškova - prosvjede koji su, pak, pogoršali strahove od nestašice goriva.

"Neshvatljivo je da smo bili na rubu gubitka kapaciteta za preradu nafte u zemlji usred neviđene globalne nestašice energije", rekao je irski premijer Michael Martin. "Apsolutno nema smisla", poručio je.